Nedostaci clouda i kada se danas isplati imati svoje servere

Desetak godina vrijedilo je pravilo da sve ide u cloud. Danas se dio tvrtki, uključujući neke velike tehnološke, vraća na vlastitu opremu, a razlog je gotovo uvijek isti: račun. To ne znači da je cloud pogreška. Znači da nije odgovor na svako pitanje.

Što cloud radi dobro

Pošteno je krenuti od toga, jer su prednosti stvarne.

• Nema početnog ulaganja. Poslužitelj se dobije za nekoliko minuta, bez nabave, isporuke i postavljanja.
• Raste i smanjuje se po potrebi. Web trgovina koja u prosincu ima deset puta više posjeta plaća veći kapacitet samo u prosincu.
• Dostupnost na više lokacija bez vlastitih podatkovnih centara.
• Gotove usluge. Baze, pohrana, e-pošta i drugo, bez održavanja sustava ispod njih.
• Bez brige o hardveru. Kvar diska nije vaš problem.

Za tvrtku koja tek počinje, za projekte s neizvjesnim opterećenjem i za usluge poput e-pošte, cloud je i dalje najčešće pravi izbor.

Nedostaci

Trošak koji se ne zaustavlja. Vlastiti poslužitelj se kupi i koristi pet ili više godina. Najam u cloudu plaća se svaki mjesec, zauvijek. Za opterećenje koje je stalno, najam kroz tri do pet godina u pravilu premaši cijenu opreme, često višestruko.

Račun koji je teško predvidjeti. Cjenici imaju stotine stavki. Posebno iznenadi naknada za izlazni promet: spremanje podataka je jeftino, a njihovo preuzimanje naplaćuje se po gigabajtu. Tvrtka koja želi povući vlastite podatke, primjerice radi selidbe, plaća za to.

Vezanost uz pružatelja. Što se više koriste posebne usluge jednog pružatelja, to je selidba skuplja. Nakon nekoliko godina prelazak više nije tehnička odluka, nego projekt.

Promjene cijena i uvjeta. Cjenik određuje pružatelj. Poskupljenje licence ili usluge od nekoliko desetaka posto dogodi se preko noći, a alternativa je selidba koja traje mjesecima.

Ovisnost o internetskoj vezi. Ako je poslovni sustav u cloudu, a veza u skladištu ili pogonu padne, rad staje. Kod sustava koji upravljaju strojevima ili skladištem u stvarnom vremenu važno je i kašnjenje.

Podaci su kod drugoga. Gdje se fizički nalaze, pod čijim su zakonima i tko im može pristupiti, pitanja su na koja treba imati odgovor, osobito za osobne i financijske podatke. Pružatelj sa sjedištem izvan Europske unije podliježe i propisima svoje države.

Sigurnost je i dalje vaša. Pružatelj odgovara za infrastrukturu. Za postavke, pristupe i podatke odgovarate vi. Većina incidenata u cloudu posljedica je pogrešnih postavki, a ne proboja pružatelja.

Sigurnosna kopija nije uključena. Usluga koja radi nije isto što i kopija vaših podataka. O tome u članku o pravilu 3-2-1.

Kada se vlastiti serveri isplate

Opterećenje je stalno i predvidljivo. Poslovni sustav, baza, pohrana datoteka i virtualni poslužitelji koji rade danonoćno istim intenzitetom. Tu nema koristi od prilagodljivosti, a plaća se.

Podataka je puno. Arhive, nacrti, video nadzor, sigurnosne kopije. Pohrana desetaka terabajta na vlastitim diskovima višestruko je jeftinija od najma, osobito ako se podaci često čitaju.

Rad mora ići i bez interneta. Proizvodnja, skladište, blagajne.

Podaci moraju ostati pod vašom kontrolom, zbog propisa, ugovora s kupcima ili vlastite procjene rizika.

Postoje licence koje se u cloudu naplaćuju skuplje.

Imate ili možete ugovoriti znanje za održavanje.

Usporedba na primjeru

Uzmimo tvrtku kojoj treba deset virtualnih poslužitelja i dvadeset terabajta pohrane, sa stalnim opterećenjem. Brojke su okvirne i služe za prikaz odnosa, a ne kao ponuda.

	Cloud	Vlastita oprema
Početno ulaganje	0	30.000
Mjesečni trošak	2.200	600
Ukupno kroz pet godina	132.000	66.000

Mjesečni trošak vlastite opreme uključuje smještaj ili struju i hlađenje, internetsku vezu, održavanje i dio rada administratora. U početno ulaganje ulaze dva poslužitelja, pohrana, mrežna oprema i neprekidno napajanje.

Vlastita oprema u ovom se primjeru isplati nakon manje od dvije godine, a nakon pet je upola jeftinija. Kod opterećenja koje jako varira ili je kratkotrajno, izračun izgleda obrnuto.

Što vlastiti serveri traže

Usporedba nije poštena ako se prešuti druga strana.

• Početno ulaganje, koje treba platiti odjednom ili financirati.
• Prostor, napajanje, hlađenje i fizička zaštita. Alternativa je najam mjesta u podatkovnom centru, gdje je oprema vaša, a zgrada tuđa.
• Rezerva. Jedan poslužitelj je jedna točka kvara. Potrebna su barem dva, uz pohranu koja podnosi kvar diska.
• Sigurnosne kopije na drugoj lokaciji.
• Održavanje. Nadogradnje, nadzor i reakcija na kvar. O tome pišemo u članku zašto je važno održavati mrežu.
• Plan zamjene nakon pet do sedam godina.

Trošak licenci može se znatno smanjiti otvorenim kodom. Vidi članak o Linuxu u tvrtkama.

Najčešće je odgovor: oboje

Većina tvrtki ne mora birati jedno.

• Na vlastitoj opremi: poslovni sustav, baze, pohrana datoteka, sve što radi stalno i sadrži osjetljive podatke.
• U cloudu: e-pošta, javna web stranica, sigurnosna kopija na udaljenoj lokaciji i sve što povremeno traži puno kapaciteta.

Takva podjela uzima od svake strane ono u čemu je dobra, a tvrtku ne veže ni uz jednog pružatelja.

Kako odlučiti

1. Popišite što danas plaćate u cloudu, po uslugama, za zadnjih dvanaest mjeseci.
2. Razvrstajte opterećenje na stalno i promjenjivo.
3. Izračunajte ukupan trošak kroz pet godina za obje mogućnosti, s radom ljudi i troškom izlaska.
4. Procijenite rizike. Što se događa kad nema interneta, kad pružatelj podigne cijenu, kad otkaže poslužitelj.
5. Odlučite po dijelovima, a ne o svemu odjednom.

Vlastite poslužitelje i privatni cloud postavljamo u sklopu usluge cloud infrastrukture i backupa, a isti izračun radimo i kad je zaključak da cloud treba ostati. Ako želite znati što bi kod vas bilo povoljnije, javite nam se.