Zašto je važno održavati svoju mrežu

U većini tvrtki mrežu je netko postavio prije nekoliko godina i od tada radi. Usmjerivač je u ormaru, preklopnici pod stolom, bežična pristupna točka na stropu. Dok radi, nitko je ne dira. To je razumljivo, ali upravo je to razlog zašto mreža postaje najslabija točka: jedina je stvar o kojoj ovisi sve ostalo, a nitko za nju nije zadužen.

Što se događa s mrežom koja se ne održava

Oprema ostaje bez nadogradnji. Usmjerivači, vatrozidi i pristupne točke imaju vlastiti softver, a u njemu se redovito pronalaze sigurnosni propusti. Uređaj koji tri godine nije nadograđen ima poznate ranjivosti koje se iskorištavaju automatizirano, bez da itko cilja baš vašu tvrtku.

Proizvođač prestaje s podrškom. Nakon nekoliko godina za uređaj više ne izlaze zakrpe. Radi i dalje, ali svaki novi propust ostaje otvoren zauvijek.

Lozinke i pristupi se gomilaju. Lozinka za bežičnu mrežu ista je pet godina i znaju je svi bivši zaposlenici, dobavljači i gosti. Udaljeni pristup otvoren za vanjskog servisera prije tri godine i dalje je otvoren.

Mreža raste bez plana. Dodaje se preklopnik ovdje, pristupna točka ondje, kabel preko hodnika. Nakon nekog vremena nitko ne zna što je na što spojeno, a kvar se traži satima.

Sve je u istoj mreži. Računala u računovodstvu, pisači, kamere, gosti na bežičnoj mreži i stroj u proizvodnji vide jedni druge. Zaraženo prijenosno računalo gosta ima otvoren put do poslužitelja.

Usporava se, a nitko ne zna zašto. Bez nadzora se ne vidi je li problem u vezi prema internetu, u preopterećenom preklopniku ili u jednom uređaju koji zagušuje sve ostale.

Koliko košta zastoj

Tvrtka s trideset zaposlenika koji bez mreže ne mogu raditi gubi oko trideset radnih sati za svaki sat zastoja. Uz trošak od petnaestak eura po satu rada, o čemu smo pisali u članku koliko poslodavca stvarno košta zaposlenik, jedan dan bez mreže znači nekoliko tisuća eura samo u plaćama.

Tome treba dodati neisporučene narudžbe, proizvodnju koja stoji, kupce koji ne mogu dobiti nikoga i hitan dolazak servisera po cijeni hitne intervencije.

Sigurnosni incident košta više. Šifrirani podaci, višednevni oporavak, obavještavanje kupaca i moguće kazne lako premaše trošak održavanja za deset godina unaprijed.

Što održavanje uključuje

Popis opreme. Koji uređaji postoje, gdje su, koliko su stari, koja im je inačica softvera i do kada imaju podršku. Bez popisa se ne zna ni što treba održavati.

Nadogradnje. Redovito, po planu, s provjerom prije i poslije. Sigurnosne zakrpe za uređaje izložene internetu ne čekaju idući kvartal.

Sigurnosne kopije postavki. Ako usmjerivač ili vatrozid otkaže, novi se s kopijom postavki podiže za sat vremena. Bez nje, postavke se slažu iz sjećanja danima.

Nadzor. Sustav koji javlja kad uređaj prestane odgovarati, kad se veza zaguši ili kad se disk puni. Cilj je saznati za problem prije zaposlenika.

Razdvajanje mreže. Uredska računala, poslužitelji, proizvodnja, kamere i gosti u odvojenim dijelovima, s pravilima o tome tko smije do koga. Problem u jednom dijelu tada ostaje u njemu.

Pregled pristupa. Tko ima udaljeni pristup, tko administratorske lozinke, koji su korisnički računi još aktivni. Barem dvaput godišnje i pri svakom odlasku zaposlenika.

Bežična mreža. Zasebna mreža za goste, bez pristupa unutarnjim sustavima. Prijava zaposlenika vlastitim korisničkim računom umjesto zajedničke lozinke, gdje je to moguće.

Dokumentacija. Shema mreže, popis adresa, postavke, kontakti pružatelja. Na mjestu koje je dostupno i kad mreža ne radi.

Plan zamjene. Oprema ima vijek trajanja. Zamjena planirana godinu unaprijed stane u proračun. Zamjena nakon kvara plaća se po hitnom postupku.

Rezerva za ključne dijelove. Druga veza prema internetu, rezervni preklopnik, neprekidno napajanje. Za ono bez čega tvrtka ne može raditi.

Znakovi da je mreža zapuštena

• Nitko ne zna reći tko je odgovoran za nju.
• Ne postoji popis opreme ni shema.
• Lozinka za bežičnu mrežu nije mijenjana godinama.
• Gosti se spajaju na istu mrežu kao računovodstvo.
• Zadnja nadogradnja usmjerivača bila je pri postavljanju.
• Za problem se sazna kad zaposlenici počnu zvati.
• Postavke nikad nisu spremljene izvan samog uređaja.
• Udaljeni pristup radi “nekako”, preko alata koji je netko jednom instalirao.

Ako ste prepoznali tri ili više, mreža radi na sreću.

Vlastiti čovjek ili vanjska usluga

Tvrtka s nekoliko stotina zaposlenika ima vlastite mrežne administratore. Manjim tvrtkama puno radno mjesto se ne isplati, a posao “usput” obavlja netko kome to nije struka.

Ugovoreno održavanje s vanjskim partnerom obično uključuje nadzor, redovite nadogradnje, kvartalni pregled i dogovoreno vrijeme odziva. Mjesečna naknada je poznata unaprijed, za razliku od hitne intervencije.

Veza s propisima

Upravljanje imovinom, kontrola pristupa i sigurnost mreže dio su mjera koje traži Zakon o kibernetičkoj sigurnosti. O tome tko je obveznik pišemo u članku o NIS2. I tvrtke koje nisu obveznici dobivaju ista pitanja od kupaca i osiguravatelja.

Odakle krenuti

1. Popišite opremu i provjerite ima li još podršku proizvođača.
2. Nadogradite ono što je izloženo internetu.
3. Promijenite zajedničke lozinke i zatvorite pristupe koji više nisu potrebni.
4. Odvojite goste od unutarnje mreže.
5. Spremite postavke svih uređaja na sigurno mjesto.
6. Odredite odgovornu osobu ili partnera.

Mreže projektiramo i održavamo kao dio tehnološkog savjetovanja i kibernetičke sigurnosti. Ako ne znate u kakvom je stanju vaša, javite nam se i krenut ćemo od pregleda.