Sigurnosna kopija podataka: pravilo 3-2-1 i što kad zakaže

O sigurnosnim kopijama se razmišlja dvaput: kad se postavljaju i kad zatrebaju. Između ta dva trenutka obično prođu godine, a u njima se promijeni poslužitelj, program, količina podataka i čovjek koji je sve postavio. Kopija koja je radila prije tri godine ne mora raditi danas.

Što je pravilo 3-2-1

• 3 kopije podataka: izvorna i još dvije.
• 2 različita medija ili sustava: da kvar jedne vrste uređaja ne uništi sve.
• 1 kopija na drugoj lokaciji: da požar, poplava ili krađa u uredu ne odnesu i podatke i kopije.

Pravilo je staro, jednostavno i još uvijek vrijedi. Danas mu se obično dodaju dvije stvari: jedna kopija koja se ne može izmijeniti ni obrisati, i redovita provjera da se iz kopija stvarno može vratiti.

Što nije sigurnosna kopija

Sinkronizacija. Usluge koje mapu drže istom na više uređaja prenose i brisanje i oštećenje. Datoteka koju šifrira zloćudni program u nekoliko minuta bude šifrirana svugdje.

RAID. Dva diska u zrcalu štite od kvara jednog diska. Ne štite od brisanja, greške u programu ni napada, jer se sve to u istom trenutku zapisuje na oba.

Vanjski disk koji je stalno spojen. Sve što može doći do računala, može doći i do njega.

Kopija na istom poslužitelju. Štiti od slučajnog brisanja jedne datoteke, ali ne i od kvara ili gubitka poslužitelja.

Svaka od ovih stvari je korisna. Nijedna sama nije sigurnosna kopija.

Dva pitanja koja određuju sve ostalo

Prije izbora opreme i usluge treba odgovoriti na dva poslovna pitanja.

Koliko podataka smijemo izgubiti? Ako se kopija radi jednom dnevno u ponoć, a kvar se dogodi u četiri popodne, izgubljen je cijeli radni dan. Je li to prihvatljivo, ovisi o tome što se taj dan radilo. Za arhivu dokumenata jest. Za skladište koje izdaje tristo otpremnica dnevno nije.

Koliko dugo smijemo stajati? Vraćanje nekoliko stotina gigabajta s udaljene lokacije može trajati satima ili danima. Ako proizvodnja ili prodaja ne mogu raditi bez sustava, trošak zastoja treba usporediti s troškom bržeg rješenja.

Odgovori su različiti za različite podatke. Računovodstvo i poslovni sustav traže drugačiji tretman od mape sa starim prezentacijama.

Najčešći razlozi zašto kopija zakaže

Nitko nikad nije probao vratiti. Kopija se radi godinama, izvještaj svaki dan kaže “uspješno”, a prvi pokušaj vraćanja pokaže da je datoteka oštećena, da nedostaje ključ za dešifriranje ili da nitko ne zna postupak.

Kopira se pogrešna stvar. Postavljeno je kopiranje mape s dokumentima, a baza poslovnog programa nalazi se negdje drugdje. Ili je nakon nadogradnje baza premještena, a kopiranje nije.

Kopija je dostupna s istim ovlastima. Napadač koji dobije administratorski pristup mreži prvo traži kopije i briše ih, a tek onda šifrira podatke. Kopija do koje se dolazi istom lozinkom kao do poslužitelja pada zajedno s njim.

Prekratko zadržavanje. Čuva se zadnjih sedam dana. Oštećenje ili zaraza primijeti se nakon tri tjedna, kad su sve sačuvane kopije već oštećene.

Obavijesti koje nitko ne čita. Kopiranje je prestalo raditi u ožujku jer je disk pun. Poruke o grešci stižu na adresu kolege koji je otišao iz tvrtke.

Podaci u oblaku za koje se pretpostavlja da ih netko čuva. Pružatelj usluge e-pošte ili uredskog paketa odgovara za rad usluge. Za vaše podatke, uključujući ono što ste sami obrisali, u pravilu odgovarate vi.

Znanje u jednoj glavi. Postupak vraćanja zna jedna osoba, a zapisan nije nigdje, ili je zapisan na poslužitelju koji treba vratiti.

Kako izgleda dobro postavljeno

• Automatski, bez koraka koji ovisi o tome da se netko sjeti.
• Više inačica kroz vrijeme: dnevne za zadnjih nekoliko tjedana, tjedne za nekoliko mjeseci, mjesečne za godinu ili dulje.
• Jedna kopija izvan lokacije, šifrirana.
• Jedna kopija koja se ne može izmijeniti, ili je fizički odvojena od mreže.
• Zasebne ovlasti. Pristup kopijama nije isti kao pristup poslužiteljima, uz višefaktorsku prijavu.
• Nadzor. Obavijest o neuspjehu stiže osobi koja će nešto poduzeti, a izostanak izvještaja također se smatra greškom.
• Probno vraćanje barem svaka tri mjeseca, s izmjerenim vremenom.
• Zapisan postupak, dostupan i kad mreža ne radi.
• Popis onoga što se čuva: poslužitelji, baze, e-pošta, podaci u oblaku, postavke mrežne opreme, a po potrebi i prijenosna računala.

Kratka provjera

Ako na neko od ovih pitanja ne znate odgovor, to je mjesto od kojeg treba krenuti:

1. Kada je zadnji put nešto stvarno vraćeno iz kopije?
2. Koliko bi trajalo vraćanje cijelog poslovnog sustava?
3. Gdje je kopija koja bi preživjela požar u uredu?
4. Može li netko s administratorskom lozinkom obrisati sve kopije?
5. Tko dobiva obavijest kad kopiranje ne uspije?

Veza s propisima

Sigurnosne kopije i oporavak nakon incidenta dio su mjera koje traži Zakon o kibernetičkoj sigurnosti. O tome tko je obveznik pišemo u članku o NIS2. I tvrtke koje nisu obveznici sve češće dobivaju isto pitanje od kupaca i osiguravatelja.

Sustave za pohranu i sigurnosne kopije postavljamo u sklopu usluge cloud infrastrukture i backupa, s redundantnim kopijama i provjerenim postupkom vraćanja. Ako niste sigurni što bi se dogodilo da sutra ostanete bez poslužitelja, javite nam se.