Linux u velikim tvrtkama: zašto se isplati

Kad se u tvrtki spomene Linux, prva asocijacija je često “ono besplatno što koriste informatičari”. A na njemu radi većina internetskih poslužitelja, gotovo sve velike usluge u oblaku, većina telefona i velik dio industrijske opreme. Velike tvrtke ga ne biraju iz uvjerenja, nego zato što im se isplati.

Gdje Linux radi

Kad se govori o Linuxu u tvrtkama, gotovo uvijek se misli na poslužitelje, a ne na računala zaposlenika:

• web poslužitelji i poslovne aplikacije
• baze podataka
• pohrana datoteka i sigurnosne kopije
• virtualizacija i kontejneri
• mrežna oprema, vatrozidi i VPN
• nadzor, zapisnici i automatizacija

Zaposlenici pritom i dalje rade na računalima koja poznaju. Linux je u pozadini i ne vide ga.

Zašto se isplati

Trošak koji ne raste s brojem poslužitelja

Kod komercijalnih sustava licenca se plaća po poslužitelju, po procesorskoj jezgri ili po korisniku koji mu pristupa. Svako širenje znači novu licencu.

Linux nema naknadu po instalaciji. Deseti poslužitelj košta koliko i hardver ispod njega. Za tvrtku koja ima nekoliko desetaka virtualnih poslužitelja, razlika kroz pet godina mjeri se u desecima tisuća eura.

To ne znači da je besplatan. Trošak je u ljudima koji ga održavaju i, po želji, u pretplati na podršku. O tome niže.

Stabilnost

Linux poslužitelji uobičajeno rade mjesecima bez ponovnog pokretanja. Većina nadogradnji primjenjuje se bez prekida rada, a one koje traže ponovno pokretanje mogu se planirati za vrijeme kad nikome ne smetaju.

Za sustave koji moraju biti dostupni stalno (skladište, proizvodnja, web trgovina) to je izravna poslovna korist.

Sigurnost

Nijedan sustav nije siguran sam po sebi, ali Linux ima nekoliko prednosti:

• Jasno razdvojene ovlasti. Programi i korisnici rade s najmanjim pravima koja im trebaju.
• Brze zakrpe. Sigurnosni propusti u pravilu se ispravljaju u roku od nekoliko dana, a nadogradnja cijelog sustava i svih programa ide jednom naredbom iz jednog izvora.
• Otvoren kod. Tisuće ljudi ga pregledava, pa se propusti teže skrivaju.
• Manja površina napada. Poslužitelj se instalira samo s onim što mu treba, bez grafičkog sučelja i suvišnih usluga.

Loše postavljen Linux poslužitelj i dalje je ranjiv. Prednost dolazi do izražaja tek uz redovito održavanje.

Kontrola i neovisnost o proizvođaču

Kod komercijalnog sustava proizvođač odlučuje kada prestaje podrška za staru inačicu, kako se mijenja cjenik i koje se funkcije sele u skuplji paket. Tvrtka se tome prilagođava.

Linux ne pripada jednom proizvođaču. Ako jedna distribucija promijeni uvjete, postoji druga, a podaci i aplikacije sele se uz razmjerno malo posla. Formati su otvoreni, pa podaci ostaju čitljivi i za deset godina.

Automatizacija

Sve što se na Linuxu može napraviti ručno, može se i zapisati kao skripta. To znači da se dvadeset poslužitelja postavlja jednako kao jedan, da je postavljanje ponovljivo i da se može provjeriti što je i kada promijenjeno. Za tvrtku koja raste to je razlika između jednog administratora i pet.

Dug vijek

Distribucije namijenjene tvrtkama imaju podršku od deset i više godina po inačici. Sustav postavljen danas ne mora se mijenjati zato što je proizvođač odlučio da je zastario. Linux uz to dobro radi i na starijem hardveru, pa se oprema koristi dulje.

Što stoji na drugoj strani

Znanje. Linux traži ljude koji ga poznaju. To je najveći stvarni trošak i najčešći razlog zašto se tvrtke ne odlučuju. Rješenja su zaposlenik s tim znanjem ili vanjski partner koji održava sustave.

Podrška. Besplatne distribucije nemaju telefonski broj na koji se zove u dva ujutro. Tvrtke kojima to treba plaćaju pretplatu na komercijalnu distribuciju ili ugovaraju podršku s partnerom.

Programi koji rade samo na drugim sustavima. Dio poslovnog softvera, osobito starijeg, ne postoji za Linux. Tada taj dio ostaje gdje jest, a na Linux se seli ostalo.

Radne stanice. Na računalima zaposlenika Linux je i dalje rjeđi izbor, zbog uredskih programa i navika. Zato se u pravilu počinje od poslužitelja.

Gdje ima najviše smisla

• Web i aplikacijski poslužitelji. Tu je Linux standard, a alternative su iznimka.
• Baze podataka. Najrašireniji sustavi otvorenog koda rade najbolje upravo na njemu.
• Pohrana i sigurnosne kopije. Vidi članak o pravilu 3-2-1.
• Virtualizacija. Platforma otvorenog koda za virtualne poslužitelje i kontejnere, bez licence po jezgri.
• Mreža i sigurnost. Vatrozidi, VPN, nadzor prometa.
• Vlastiti oblak. Dijeljenje datoteka i suradnja na vlastitim poslužiteljima, bez pretplate po korisniku.

Kako prijeći

Zamjena svega odjednom nije potrebna i rijetko je pametna.

1. Popišite poslužitelje i ono što na njima radi. Uz svaki zabilježite licencu, njezin trošak i kada ističe podrška.
2. Krenite od novog. Sljedeći poslužitelj koji trebate neka bude Linux, ako aplikacija to dopušta.
3. Selite ono što je najlakše. Web, pohrana, sigurnosne kopije i nadzor obično nemaju prepreka.
4. Ostavite ono što mora ostati. Mješovito okruženje je normalno stanje u većini tvrtki.
5. Dogovorite održavanje. Tko nadograđuje, tko nadzire i tko reagira kad nešto stane.

Koliko se može uštedjeti

Pošten izračun uspoređuje ukupan trošak kroz pet godina: licence, hardver, podršku i rad ljudi. U tom izračunu Linux u pravilu izlazi povoljnije što je poslužitelja više, jer licence rastu s brojem, a znanje ne.

Za tvrtku s jednim poslužiteljem i bez osobe koja Linux poznaje, ušteda može biti mala ili nikakva. Za tvrtku s deset ili više, obično je znatna.

Poslužitelje i mreže koje postavljamo gradimo pretežno na Linuxu i otvorenom kodu, a isti pristup koristimo i za vlastite sustave. Ako želite znati što bi kod vas imalo smisla preseliti i koliko bi to donijelo, to je dio tehnološkog savjetovanja. Javite nam se.