Znate li pročitati bilancu? Kratki vodič za vlasnike

Većina vlasnika gleda račun dobiti i gubitka: koliki je prihod, koliki su troškovi, što je ostalo. Bilancu potpišu i proslijede banci. A upravo iz bilance banka, kupac i revizor zaključuju koliko je poduzeće stabilno. Isplati se znati što u njoj vide.

Što bilanca pokazuje

Račun dobiti i gubitka je film: što se događalo tijekom godine. Bilanca je fotografija: stanje na jedan dan, obično 31. prosinca.

Ima dvije strane koje su uvijek jednake.

Aktiva pokazuje što poduzeće ima:

• Dugotrajna imovina: zemljište, zgrade, strojevi, vozila, softver, udjeli u drugim društvima.
• Kratkotrajna imovina: zalihe, potraživanja od kupaca, novac na računu.

Pasiva pokazuje čime je to plaćeno:

• Kapital: ono što su uložili vlasnici i dobit koja je ostala u poduzeću.
• Dugoročne obveze: krediti i leasing s dospijećem dužim od godine dana.
• Kratkoročne obveze: dobavljači, plaće, porezi, kratkoročni krediti i dio dugoročnih koji dospijeva u idućih godinu dana.

Sve što poduzeće ima, netko je financirao: vlasnici ili vjerovnici. Zato su dvije strane jednake.

Pet pitanja na koja bilanca odgovara

1. Može li poduzeće platiti ono što uskoro dospijeva?

Usporedite kratkotrajnu imovinu s kratkoročnim obvezama. Omjer se zove koeficijent tekuće likvidnosti.

Ako je kratkotrajna imovina 800.000 EUR, a kratkoročne obveze 500.000 EUR, omjer je 1,6. Okvirno pravilo kaže da je iznad 1,5 udobno, a ispod 1 upozorenje, jer poduzeće tada kratkoročnim obvezama financira dugotrajnu imovinu.

Pogledajte i od čega se kratkotrajna imovina sastoji. Zalihe koje se ne prodaju i potraživanja koja se ne naplaćuju na papiru su imovina, a u stvarnosti ne plaćaju račune.

2. Koliko je poduzeće zaduženo?

Podijelite ukupne obveze s ukupnom aktivom. Ako su obveze 1.400.000 EUR, a aktiva 2.000.000 EUR, sedamdeset posto imovine financiraju vjerovnici.

Nema jednog ispravnog broja, jer se razlikuje po djelatnostima. Što je udio veći, to je poduzeće osjetljivije na pad prihoda i rast kamata, a banka opreznija.

3. Je li kapital stvaran?

Kapital je razlika između imovine i obveza. Vrijedi onoliko koliko vrijedi imovina iza njega.

Ako u aktivi stoje potraživanja od kupca koji je u stečaju, zalihe kojih više nema ili pozajmice vlasniku koje neće biti vraćene, kapital je precijenjen za taj iznos.

Posebno pogledajte stavku gubitka iznad visine kapitala. Kad se pojavi, obveze su veće od imovine i poduzeće je prezaduženo, što ima i zakonske posljedice za upravu.

4. Gdje je zarobljen novac?

Dobit i novac nisu isto. Poduzeće može imati dobit, a prazan račun, jer je novac vezan u:

• potraživanjima: roba je isporučena i prihod je knjižen, ali kupac još nije platio
• zalihama: materijal i roba su plaćeni, ali još nisu prodani

Ako potraživanja i zalihe rastu brže od prihoda, poduzeće sve više novca drži izvan računa. To je čest uzrok nelikvidnosti u tvrtkama koje rastu.

5. Što se promijenilo u odnosu na lani?

Jedna bilanca govori malo. Dvije jedna do druge govore puno. Bilanca uvijek ima stupac za prethodnu godinu, pa ga iskoristite:

• Zalihe su porasle 40 %, a prihod 5 %. Zašto?
• Obveze prema dobavljačima su se udvostručile. Plaćate li sporije jer nemate novca?
• Kratkoročni krediti rastu iz godine u godinu. Financira li se redovno poslovanje zaduživanjem?

Mali primjer

Aktiva	EUR	Pasiva	EUR
Dugotrajna imovina	1.200.000	Kapital	600.000
Zalihe	350.000	Dugoročne obveze	900.000
Potraživanja	400.000	Kratkoročne obveze	500.000
Novac	50.000
Ukupno	2.000.000	Ukupno	2.000.000

Što se odavde vidi:

• Tekuća likvidnost: 800.000 / 500.000 = 1,6. Na prvi pogled u redu.
• Novca je malo: 50.000 EUR prema 500.000 EUR kratkoročnih obveza. Sve ovisi o tome hoće li se potraživanja naplatiti na vrijeme.
• Zaduženost: 1.400.000 / 2.000.000 = 70 %.
• Dugotrajna imovina je pokrivena dugoročnim izvorima: kapital i dugoročne obveze zajedno iznose 1.500.000 EUR, više od 1.200.000 EUR dugotrajne imovine. To je zdrav odnos.

Poduzeće nije u problemu, ali je osjetljivo: jedan veliki kupac koji kasni dva mjeseca doveo bi ga do toga da ne može platiti dobavljače.

Što bilanca ne pokazuje

• Tržišnu vrijednost imovine. Zgrada kupljena prije dvadeset godina vodi se po nabavnoj cijeni umanjenoj za amortizaciju, a može vrijediti višestruko više.
• Ono što nije knjiženo. Jamstva dana drugima, sudski sporovi, ugovorene obveze.
• Što se događalo između dva datuma. Bilanca na 31. prosinca može izgledati dobro jer je kredit vraćen 30. prosinca, a ponovno podignut 2. siječnja.
• Kvalitetu stavki. Iznos potraživanja ne govori koliko ih je staro godinu dana.
• Vrijednost poduzeća. O tome pišemo u članku kako se procjenjuje vrijednost poduzeća.

Čemu to služi u praksi

• Prije razgovora s bankom. Banka će izračunati iste omjere. Bolje je da ih znate prije nje.
• Prije većeg ulaganja. Može li ga bilanca podnijeti i kako ga financirati da se rokovi izvora i imovine poklapaju.
• Kod novog kupca ili dobavljača. Bilance su javno dostupne. Pet minuta pregleda prije odobravanja odgode plaćanja može uštedjeti nenaplativ račun.
• Jednom mjesečno, za sebe. Bilanca se ne mora gledati samo na kraju godine. Uz pet brojki iz članka o kontrolingu daje potpunu sliku.

Ako želite da vaše izvještaje pročitamo zajedno i kažemo što u njima vidimo, to je dio financijske analize i kontrolinga. Javite nam se.