Finexa
Svi članci

Hakiran e-mail ili lažni račun: što napraviti odmah, u prvih sat vremena

Tehnologija19. studenoga 2026. · Kibernetička sigurnost

Dobavljač javlja novi IBAN, direktor hitno traži uplatu, a kolege dobivaju čudne poruke s vaše adrese. Što napraviti odmah, kome prijaviti i kako postaviti pravila da se uplata na tuđi račun ne dogodi.

Najskuplja prijevara u malim i srednjim tvrtkama obično ne izgleda kao napad. Izgleda kao običan e-mail. Dobavljač javlja da je promijenio banku, pa je u privitku račun s novim IBAN-om. Direktor s puta piše da treba hitno platiti predujam i da ga se ne zove jer je na sastanku. Poruka dolazi s prave adrese ili s adrese koja se razlikuje u jednom slovu.

Novac otiđe, a za prijevaru se sazna tjedan dana kasnije, kad pravi dobavljač pošalje opomenu.

Ovaj članak ima dva dijela: što napraviti odmah kad se to dogodi, i kako to spriječiti.

Prvih sat vremena: ako je novac već uplaćen

Brzina je najvažnija. Uplata se ponekad može zaustaviti ili vratiti samo u prvim satima.

  1. Odmah nazovite svoju banku. Ne pišite e-mail, nazovite broj koji već imate, ne onaj iz sumnjive poruke. Recite da je riječ o prijevari i tražite opoziv ili zaustavljanje naloga. Zapišite ime osobe, vrijeme poziva i broj prijave.
  2. Prijavite policiji. Kaznena prijava zbog računalne prijevare često je uvjet da banka primatelja zadrži sredstva. Ponesite ispis poruka, račun s lažnim IBAN-om i potvrdu uplate.
  3. Javite pravom dobavljaču, na broj telefona koji ste od prije imali, ne s podacima iz lažne poruke. Možda je hakiran njegov e-mail, a ne vaš, pa su i njegovi drugi kupci u opasnosti.
  4. Sačuvajte dokaze. Ne brišite poruke. Pošaljite ih kao privitak, s punim zaglavljem, onome tko će istraživati.

Prvih sat vremena: ako je e-mail hakiran

Znakovi su poruke koje niste poslali, odgovori na e-mailove koje niste vidjeli, kolege koji pitaju „jesi li ti to poslao” i prijave iz nepoznatih zemalja.

  1. Promijenite lozinku tog računa, s računala za koje znate da je čisto. Nova lozinka mora biti duga i nova, a ne stara s promijenjenom brojkom.
  2. Odjavite sve sesije u postavkama računa. Napadač koji je već prijavljen inače ostaje prijavljen i nakon promjene lozinke.
  3. Uključite dvostupanjsku prijavu, ako već nije uključena.
  4. Provjerite pravila u sandučiću. Napadači često postave pravilo koje poruke prosljeđuje na vanjsku adresu ili ih automatski briše, kako ih vlasnik ne bi vidio. Provjerite i prosljeđivanje i automatske odgovore.
  5. Upozorite kupce i dobavljače da u tom razdoblju ne vjeruju porukama o promjeni podataka za plaćanje s te adrese.
  6. Promijenite lozinke na drugim mjestima gdje se koristila ista lozinka.

Kome prijaviti

Kome Kada
Banka odmah, ako je novac uplaćen
Policija kod svake prijevare s novcem, i kod pokušaja
Nacionalni CERT ([email protected]) računalno-sigurnosni incident, uključujući phishing i hakirani e-mail
Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) ako su napadaču bili dostupni osobni podaci, u roku od 72 sata od saznanja, osim ako povreda vjerojatno ne predstavlja rizik za ljude
Nadležni CSIRT ako je tvrtka obveznik Zakona o kibernetičkoj sigurnosti, prema rokovima tog zakona

Za obveznike Zakona o kibernetičkoj sigurnosti rokovi i način prijave opisani su u članku NIS2 i Zakon o kibernetičkoj sigurnosti.

Hakirani sandučić gotovo uvijek sadrži osobne podatke: imena, adrese, ugovore, ponekad podatke o plaćama. Zato pitanje prijave AZOP-u treba postaviti odmah, a ne nakon što se sve smiri.

Kako prepoznati lažnu poruku

  • Promjena podataka za plaćanje. Svaka poruka koja mijenja IBAN, banku ili primatelja sumnjiva je dok se ne potvrdi telefonom.
  • Hitnost i tajnost. „Danas do 14 sati”, „ne javljaj nikome”, „na sastanku sam, ne zovi”.
  • Adresa koja je skoro ista. finexa-hr.com umjesto finexa.hr, rn umjesto m, nula umjesto slova o. Na mobitelu se adresa često ni ne vidi.
  • Odgovor na staru prepisku. Napadač koji je čitao sandučić javlja se u postojećem razgovoru, s pravim imenima i brojevima ponuda. Prava prepiska nije dokaz da je poruka prava.
  • Privitak koji traži prijavu. „Račun je u dijeljenom dokumentu, prijavite se” je najčešći način krađe lozinke.

Pravila koja sprječavaju štetu

Tehnika pomaže, ali novac čuva dogovor u tvrtki.

  1. Promjena IBAN-a potvrđuje se telefonom, na broj iz ugovora ili iz ranije prepiske, nikad na broj iz poruke koja traži promjenu. Bez iznimke, i kad poruka dolazi od direktora.
  2. Dvije osobe za veće uplate. Jedna priprema nalog, druga ga odobrava. Većina internetskih bankarstava to podržava.
  3. Novi primatelj se provjerava prije prve uplate. Ime vlasnika računa mora odgovarati dobavljaču.
  4. Dvostupanjska prijava na sve e-mail račune, posebno one uprave i računovodstva.
  5. Zaštita domene. Zapisi SPF, DKIM i DMARC za vašu domenu otežavaju slanje poruka koje glume vašu adresu. To je jednokratno postavljanje.
  6. Kratka obuka, dvaput godišnje. Pola sata s primjerima stvarnih poruka više vrijedi od dugog priručnika.
  7. Sigurnosne kopije koje napadač ne može obrisati. Kad uz e-mail dođe i ransomware, spasit će vas kopija odvojena od mreže. Više o tome u članku o pravilu 3-2-1.

eRačuni smanjuju jedan rizik, ali ne sve

Od 2026. tvrtke u sustavu PDV-a međusobno razmjenjuju eRačune kroz sustav posrednika, a od 2027. to rade i obrti i tvrtke izvan sustava PDV-a. Lažni PDF račun poslan e-poštom zato je lakše prepoznati, jer pravi račun dolazi drugim putem. Poruka „promijenili smo banku” i dalje može stići e-poštom. Pravilo o potvrdi telefonom ostaje potrebno. Više u članku o fiskalizaciji 2.0 i eRačunima od 2027.

Česta pitanja

Može li se novac vratiti? Ponekad, ako se banka obavijesti odmah i novac još nije podignut s računa primatelja. Što više vremena prođe, šanse su manje.

Tko snosi štetu ako smo platili na lažni IBAN? U pravilu tvrtka koja je platila, osim ako se dokaže drukčije. Dug prema pravom dobavljaču obično ostaje. Zato je pravilo o potvrdi telefonom jeftinije od svakog osiguranja.

Je li dovoljno promijeniti lozinku? Ne. Treba odjaviti sve sesije, provjeriti pravila prosljeđivanja i uključiti dvostupanjsku prijavu. Inače napadač ostaje u sandučiću.

Moramo li prijaviti AZOP-u? Ako su napadaču bili dostupni osobni podaci, vjerojatno da, u roku od 72 sata. Odluku i razloge zapišite u svakom slučaju.

Ako se upravo nešto dogodilo, ili želite provjeriti koliko je vaša tvrtka izložena, to radimo u sklopu kibernetičke sigurnosti i provjere Cyber-Fin Sigurnost, koja gleda i tehniku i tok novca. Javite nam se.

Imate sličnu situaciju?

Opišite situaciju u nekoliko rečenica, a mi ćemo predložiti sljedeći korak.

Ili pišite izravno na [email protected]. Odgovaramo na sve upite unutar 24 sata.

Poruka stiže izravno nama. Obrazac je od neželjene pošte zaštićen provjerom Cloudflare Turnstile.